Virusi – zloćudni programi (malware)
Zloćudni programi su svi računalni programi i programski kodovi koji mogu naštetiti operativnom sustavu i instaliranim programima, odnosno sistemskim i korisničkim datotekama. Radi boljeg razumijevanja u tekstu ih sve možemo nazvati „virusi“, a daljnjom analizom ću ih razložiti na osnovne kategorije.
Dijele se u nekoliko grupa i podgrupa, a do danas je poznato preko milijun vrsta virusa. Manji dio do sada napravljenih virusa danas kruži bespućima interneta, ali je i taj broj sasvim dovoljan da napravi veliku štetu svakom neopreznom korisniku.
Ovdje nema mjesta za nabrojati sve viruse koji danas predstavljaju prijetnju, ali možemo ih podijeliti u nekoliko osnovnih kategorija kako bi bili razumljivi prosječnom korisniku računala.
Virusi koje aktivira korisnik
Ovim vrstama virusa je neophodna ljudska asistencija za pokretanje, što je lako izvedivo. Lako ih je pokupiti preuzimanjem sadržaja sa web stranica, dobiti e-poštom, putem dijeljenih diskova ili preko USB vanjske memorije ili vanjskog tvrdog diska.
Ono što u ovom trenutku vrlo uspješno inficira korisničko računalo je vrlo dobro razrađen sistem slanja e-pošte sa zloćudnim kodom. Korisnik koji ne pogleda detaljnije tekst i privitak koji je dobio u e-pošti vrlo lako može aktivirati virus.
Virusi koji se samostalno repliciraju (crvi, worms)
Ova vrsta virusa iskorištava bilo koju ranjivost računalnog sustava i nije im potrebna ljudska asistencija da se prošire po računalnom sustavu. Obično napadaju računala i sustave koji nisu nadograđeni sigurnosnim nadogradnjama ili koja su loše i manjkavo zaštićena. Repliciraju se velikom brzinom i uzimaju jako puno resursa na računalu ili u novije vrijeme kradu i brišu korisničke datoteke.
Virusi koji traže otkupninu (ransomware)
Ove viruse u neznanju pokreće korisnik i danas su najopasnija vrsta virusa za korisnika. Nakon infekcije računala virus zaključava računalo ili korisničke datoteke i traži otkupninu kako bi ih otključao, tj. učinio vam ih ponovo dostupnima. Ponekad se porukom na zaslonu predstavljaju kao Policija, poručuju da ste napravili neku ilegalnu radnju i traže da platite kaznu.
Virusi koji koriste vaše računalo u ilegalne svrhe (bots)
Mogu mirovati u računalu dugo vremena, a kada zlonamjerni korisnik poželi, daljinski aktivira virus, koji bez vašeg znanja, s vašeg računala provodi ilegalne aktivnosti poput slanja velikog broja neželjene e-pošte (spam), napada na neki računalni sustav itd.
Virusi koji ne prave direktnu štetu (adware)
Ukoliko vam na računalu ili u internet pregledniku iskaču brojni prozori sa reklamama, najvjerojatnije ste dobili reklamni virus (adware) i to uz neki od „besplatnih“ programa koji ste skinuli sa interneta. Da situacija bude još čudnija, vjerojatno ste se složili sa uvjetima klikom na gumb „Slažem se“, a da niste pročitali s čim se to slažete. Često ste se složili da će taj „besplatni“ program koji koristite prikupljati podatke o vašoj lokaciji i navikama koje imate, te vam na osnovu toga plasirati reklame na zaslonu računala.
U lošijim varijantama tih se reklama ne možete niti riješiti, a skočne prozore ne možete ugasiti. U najgorim scenarijima oni su poveznica na zlonamjerne programe koji onemogućavaju antivirusne programe.
Virusi koji špijuniraju korisnika (spyware)
Ova vrsta virusa doslovno špijunira korisnika bez njegovog znanja i pristanka. Definitivno se radi o zlonamjernim programima koji mogu krasti sve vaše unose na tipkovnici ili podatke za prijavu u sve servise koje koristite. Ovako prikupljene podatke je lako zloupotrijebiti ili prodati trećoj strani koja to može zloupotrijebiti na puno načina.
Virusi koji preuzimaju računalo (trojans)
Ova vrsta virusa su skrivena u naizgled legitimne programe za koje korisnik misli da su sigurni i pokreće ih. Mogu krasti korisničke podatke i datoteke, dok su zapravo samo priprema za infekciju većih razmjera, jer otvaraju „stražnja vrata“ računala.
